26. srpnja 2019. – Proglašena najboljom destinacijom bivše Jugoslavije 1983. godine, ove godine Jelsa, prema riječima mnogih domaćih, ima najgoru sezonu u posljednje vrijeme. Stoga, saznajte kakva je situacija na terenu i, još važnije, može li se turizam popraviti? Studija slučaja koju je proveo TCN kaže da može, relativno lako.
Prošlo je gotovo 17 godina otkako sam došao trajektom iz Drvenika u Sućuraj, 15. kolovoza 2002., posjetiti Hvar po prvi puta tražeći kuću. Nakon što sam se provezao praznim selima istočnoga Hvara, bilo je pravo zadovoljstvo doći u Jelsu u punoj sezoni. Bila je to ljubav na prvi pogled, a Jelsu sam napustio niti 48 sati kasnije, nakon što sam pronašao malenu kuću u starom gradu koja će mi uskoro postati dom.
Bilo mi je dobro u Jelsi kroz sve ove godine dok sam tamo živio s divnom suprugom i dvije prekrasne kćerke, sve dok se prije par godina nisam preselio u Varaždinsku županiju. Svih sam tih godina tužno gledao kako izostaje razvoj turizma u takvom prekrasnom mjestu, ali ništa nije bilo baš toliko loše kao ovo što sam doživio ove godine. A kad kažem ‘loše’, mislim na broj i kvalitetu turista – Jelsa je zapravo prekrasna ove godine, i ako tražite neku kasnu opciju za doći na odmor, postoje mnoge opcije. Dođite, posjetite Jelsu!
Jasno da je odluka gradonačelnika Jelse da javno objavi da će me tužiti prošloga ljeta malo promijenila moj pogled. Siguran sam da ću saznati o čemu se točno radi u toj tužbi kad ona konačno stigne, no u međuvremenu, želim mu odati priznanje za značajne uspjehe koje je ostvario pri privlačenju EU fondova te unaprjeđivanju infrastrukture i izgleda grada, uključujući i novu rivu. Neću se praviti da mi se sve promjene sviđaju, ali svakako stoji da je napravljeno mnogo toga.
No, kad se radi o turizmu, to ne vrijedi – barem po mom mišljenju.
Prije nekoliko godina, mali usputni blog koji sam pisao postao je najvažnija priča u Hrvatskoj na jedan dan, kao i tema lokalnih rasprava tjednima (The Politics of Christmas Decorations: We Don’t Celebrate Christmas Here). Neki domaći su prigovarali na činjenicu da se na glavnom trgu kao ukras nalazila zvijezda petokraka, simbol Jugoslavije. Tijekom jedne pauze za ručak, skinuta je i zamijenjena Betlehemskom zvijezdom, čemu sam osobno prisustvovao i napisao post na blogu o tome. Reakcije na to su bile iznimno glasne i podijeljene točno prema podjelama u hrvatskom društvu. Bilo mi je malo žao gradonačelnika, jer se nalazio u situaciji u kojoj nije mogao pobijediti, ali sam mu odmah savjerovao da ne učini ono što je planirao. Bila je to dobra ideja, ali…
Njegov vrlo razuman kompromis bio je da stavi obje zvijezde, što ne bi bilo loše u nekom ne-turističkom gradu.
“Dobra je ideja, ali ako to učinite, službeno ćete Jelsu proglasiti prvom turističkom destinacijom s dvije zvjezdice u Hrvatskoj.”
Dvije zvijezde su ostale, a s njima i turistička strategija dvije zvjezdice. Što je i razlog zašto je Jelsa u tako osiromašenom položaju.
A ne bi trebala biti.
Mogu razumjeti da se gradonačelnik više koncentrirao na velike planove o razvoju Jelse i njene infrastrukture, a manje na turizam. U krajnjoj liniji, sada imamo četvrtoga direktora Turističke zajednice Jelse u posljednjih 5 godina, od čega se već 4 radi na novoj web stranici.
Posljednjih sam par tjedana MNOGO razgovarao s ljudima u Jelsi o toj destinaciji, skupljajući njihove stavove. Dokumentirao sam dijelove trenutačne sezone, te sam primijenio nešto svoga znanja i opservacija iz perspektive stranca, te nudim svoje preporuke i rješenja koja bi turizam u Jelsi mogla učiniti boljim već sljedeće sezone. Da bismo došli do preporuka, smatram da je važno da otvoreno i pošteno vidimo koliko su stvari postale loše. Tek tada možemo priznati sadašnju situaciju i potražiti načine da se ona poboljša.
Fasten your seatbelts.
Gdje je Jelsa sada?
Budući da je Ministarstvo turizma odlučio ograničiti pristup transparentnom, međunarodno nagrađivanom sustavu eVisitor, teško mi je potpuno kompetentno reći koliko je sezona zapravo loša, ali znakovi postoje čim pogledate oko sebe.
Jelsa nije mjesto blagoslovljeno najboljim hotelima (više o tome kasnije), ali njihove lokacije su fantastične. Kao i cijene u njima. Rezervirajte danas i dobit ćete 7 polupansiona, besplatan WiFi i parking, za par s djetetom ispod 12 godina za ukupnu cijenu od 3980 kuna, što ispada 535 eura za tročlanu obitelj. Ne morate potrošiti ništa novca u gradu, sve imate u hotelu s plažom, posebno ako sa sobom dovezete pića i neke sitnice. I ta tročlana obitelj pridodat će 21 noćenje statistici Hrama Rekordnog Broja Noćenja.
To su cijene danas, dok pišem ovaj članak. Ako tražite neko ljetovanje u zadnji čas, molim vas, dođite u Jelsu. Jelsa je PREKRASNA u ovom trenutku, a ovo je zaista dobra ponuda odmah uz fantastičnu plažu. Evo i linka na stranice agencije koja prodaje ovaj paket. Kada oduzmete agencijsku proviziju, poreze i operativne troškove, pretpostavljam da ne ostane gotovo ništa. Ali, barem imamo dodano 21 noćenje u onu Svetu Tablicu.
Makarski Jadran – 12:30, 20. srpnja
Drugi glavni izvor turizma, zapravo ovih dana to bi bio prvi, su turistički brodovi koji dolaze iz Makarske na sat ili dva. Radi se o brodovima s ribljim piknikom, koji staju u Bolu i Jelsi (ponekad Vrboskoj), a onda se vraćaju u Makarsku. Najpoznatiji je legendarni Makarski Jadran, koji svakako razbudi grad svaki put kad pristaje i odlazi. Da dobijete dojam kako to izgleda, kao i da vidite kako je Jelsa izgledala u 12:30 na 20. srpanj.
Čini mi se da svaki brod plaća 25 kuna po metru za dolazak u Jelsu (nekad je bilo kunu po putniku, rekao bih, ali molim da me netko ispravi ako sam u krivu) – iako mi je netko rekao da se za zaustavljanja ispod dva sata plaća niskih 2 kune po metru broda. Ako itko zna koliko točno plaća Makarski Jadran, naprimjer, javite mi, dodat ću u članak. Oko 1000 posjetitelja dođe u Jelsu svaki dan na tim brodovima. Godinama ih već gledam. Siđu s broda, najčešće ne znaju niti gdje su niti što bi sa sobom. Uglavnom krenu prema glavnom trgu, koji izgleda kao centar. Onda krenu u stari grad, ali se brzo vrate, zastajući samo na sladoled ili pivu i čekaju brod koji odlazi sat ili dva kasnije. A onda, kao što vidite gore, grad se vraća u san. To je prekrasno, posebno u ovo doba pretjeranog turizma.
Glavni trg – 8. srpanj, 20:45
Naši gosti koji paze na troškove uživaju u zalasku sunca u hotelima, pa to ostavlja mnogo mjesta u barovima i restoranima u gradu. Čini se da je više restorana u Jelsi zatvoreno nego otvoreno, prvi put u posljednjih mnogo godina. Glavni trg u 20:45, 8. srpanj.
Glavni trg i cjelokupna riva te posjet Lavandermanu – 20:30, 21. srpnja
Kako su se cijene paketa u hotelima još snizile u srpnju, stvoreno je više svetih noćenja, ali to se nažalost nije preslikalo na pune stolove restorana. Duža šetnja glavnim trgom i rivom u 20:30, 21. srpnja.
Glavni trg – 21. srpanj, 22:40
Možda su svi zauzeti i nisu mogli stići tako rano. Glavni trg u 22:40 iste večeri. Mnoge sam ove snimke postavio na svoj Facebook zid (isprike mojim FB prijateljima), jer sam htio dokumentirati stvarnost za onaj neizbježan trenutak kad budu objavljene statistike. Bit ćemo zaslijepljeni znanošću i tablicama o brojevima i noćenjima. To ukrajinsko 21 noćenje zasjenit će stvarnu situaciju, da bi se nekog ministra spasilo sramoćenja. Dok se hoteli pune gostima nižeg standarda u polupansionima, restorani se tuže da gosti koji su bolji potrošači, poput naprimjer Norvežana, gotovo da ni ne dolaze ove godine. Je li 21 ukrajinsko noćenje u polupansionu jednako 21 norveškom noćenju u privatnom smještaju, uz objedovanje u restoranima i pijenje u barovima? Za tablice, oni jesu jednaki. Ali, u kontekstu turističkog prihoda za one koji posluju u Jelsi, ja bih taj omjer stavio na 21:3.
I molim vas, nemojte misliti da imam nešto protiv Ukrajinaca – volim Ukrajinu i uživao sam dok sam živio tamo (niže možete pročitati krasnu ukrajinsku priču iz Jelse) i Ukrajinci su u Jelsi dobrodošli. Pronašli ste sjajan popust na paket na sjajnoj lokaciji uz sjajnu plažu. Uživajte!
No, čini se da je trenutačno stanje turizma u Jelsi takvo da imamo tisuću putnika s brodova svaki dan koji stvore nekoliko tisuća kuna prihoda od pristojbi (možda čak i dosta manje) i koliko već potroše na sladoled, hoteli vjerojatno ne zarađuju gotovo ništa s obzirom na to koliko niske cijene nude, a restorani očajnički pokušavaju privući sve manji broj gostiju koji su bolji potrošači.
A ne treba biti tako. Sad kad smo sagledali situaciju, kako možemo stvari popraviti?
Koji je brand Jelse?
Turizam je u Jelsi započeo 1911. godine otvorenjem Hotela Jadran. Stotinu godina kasnije, u listopadu 2011. ja sam započeo Total Hvar, mjesto gdje je započet TCN. Jedan od prvih članaka koje sam napisao bio je o Jelsi i njenih 100 godina turizma. Osim jednog kratkog članka u Slobodnoj Dalmaciji, nigdje nisam vidio da se spominje ta značajna godišnjica, što mi se učinilo čudnim.
Kako sam počinjao sve više pisati o turizmu na Hvaru, počeo sam se pitati kao kakva se destinacija Jelsa pokušava prodati, koji je njen brand?
Isto se to pitam i danas, 8 godina kasnije, i dalje se čini da to nitko ne zna. A ako ne znamo svoj brand, onoga što prodajemo, na sve kompetitivnijem turističkom tržištu unutar Hrvatske ali i globalno, kako će to znati turisti?
Stoga sam postavio tri pitanja na Facebooku, na vlastitom zidu i u jednoj zatvorenoj grupi o Jelsi gdje me netko očito dodao.
1. Koji je brand i ciljno tržište Jelse?
2. Koji je jedinstveni selling point Jelse? (isprike prevoditeljice što nije uspjela smisliti adekvatni prijevod ove fraze)
3. U kojem smjeru mislite da bi Jelsa trebala ići sa svojim turizmom?
Bio sam šokiran odgovorima koji su pokazali da nitko nije znao jasno definirati brand Jelse, nakon više od 100 godina turizma. Bilo je nešto komentara, opuštenost, vino, prijateljska usmjerenost obiteljima i neki općeniti osjećaj lijepo su sažeti u ovaj odgovor, barem se meni čini:
Jelsa danas NIJE brendirana. Što se tiče vrste destinacije, rekao bih da se radi o relativno ugodnom gradiću koji je prilagođen za obitelji.
Vodili smo baš dobru raspravu u toj zatvorenoj grupi, sve dok nije došao administrator (ispalo je da se radi o zamjenici gradonačelnika, koja me optužila za samopromociju i još nešto – zaboravio sam za što točno). Kad sam pitao koji su njeni stavovi o brandu Jelse, cijela rasprava je obrisana. Čuo sam mnoge govoriti o zatiranje različitih mišljenja posljednjih godina u Jelsi, ali nisam bio svjestan da se to pruža sve do zatvorenih grupa. Srećom, tehnologija je naš prijatelj, a alati za snimanje sadržaja na internetu stvarno su korisni u ovakvim situacijama.
No, skrenuo sam s teme.
Dakle, problem broj jedan za Jelsu je da ona sama ne zna što je točno, pa stoga ne zna ni nitko drugi. Bez branda, bez jedinstvenog selling pointa, zašto bi itko razmatrao dolazak u Jelsu, ako za nju već ne zna?
Dajmo Jelsi identitet i brand. Recimo…
Opušten obiteljski stil života u vinskoj prijestolnici Dalmacije
Vinskoj prijestolnici Dalmacije? Postoji li u Jelsi neka posebna vinska priča? Pa, zapravo, puno je bolja nego što mislite. Nijedan grad u Dalmaciji nema takvu tradiciju proizvodnje vina, niti toliko kvalitetnih proizvođača vina u gradu. Hrvatsko vino sve je popularnije, kao i vinske ture po Hrvatskoj. A nema boljeg mjesta za istraživanje vina od Jelse. Jučer sam napisao velik članak o tome kako razviti gourmet turizam na Hvaru bez velikih investicija. Saznajte više o konceptu Hvar Wine Time Traveller i otoku vinske prijestolnice Dalmacije s UNESCO-vom mediteranskom dijetom.
Vidite što sam tu učinio? Jelsa više nije uglavnom udoban gradić za obitelji, nego je postala slavna po vinima, zdravoj hrani i opuštenom životu. O tome želim više saznati!
Kako optimizirati turističke brodove poput Makarskog Jadrana?
Dok čekamo da se pokažu rezultati novog brandinga, što možemo učiniti da maksimiziramo turizam koji već imamo? Bacimo pogled na onih tisuću ljudi koji stižu svakog jutra na turističkim brodovima. Trenutačno ih ostavljamo da lutaju uokolo poput izgubljenih ovaca. Većina nema pojma što bi sa sobom, pa čak niti gdje su. Dajmo im neki sadržaj. Ako su smješteni u Makarskoj, možda će se zaljubiti u taj kratki uvod o Opuštenom Obiteljskom Stilu Života u Vinskoj Prijestolnici Dalmacije. Možda se još nisu odlučili kamo će dalje, pa se možda vrate već ove sezone.
Ali, ako Jelsa prihvaća ovaj vid turizma, dajmo im prilike da potroše neki novac i zaljube se, pa možda dođu opet. Ima TOLIKO toga što bi ti turisti mogli doživjeti u tih sat-dva, pa zatim otići zadovoljniji i svjesniji gdje su bili. Sjajan dućan čokolada Gamulin, uvod u vina u vinskoj prijestolnici Dalmacije, folklorni nastup na Trgu Sv. Ivana, vođena šetnja Jelsom da bi se ona kratko upoznala, tura do OPG-a na putu do Pitvi sa svim otočkim travama i biljem, pozdrav Lavandermanu i tura po Dalmacijalandu. I tako dalje. Pripremimo letak s 10 stvari koje biste trebali napraviti tijekom svog prvog posjeta Jelsi i neka se podijele na tim brodovima. To će zahtijevati nešto truda (nažalost, to uvijek vrijedi za pravi turizam), ali posjetitelji će otići s boljim znanjem o tome što Jelsa nudi, što je bitno za sljedeći dolazak. Ako bi se netko baš jako potrudio, možda bi brodovi unaprijed mogli saznati tko od gostiju što želi vidjeti u Jelsi.
Prestanimo se skrivati iza loših hotela kao izgovora za loš turizam.
Hoteli nisu nešto, te bi koji dobar hotel s četiri zvjezdice pomogao promijeniti grad, na način kako se to dogodilo u Bolu.
Ali, postoje mnoge destinacije koje također nemaju baš neke hotele, pa im ipak ide bolje nego Jelsi. Vis nema baš mnogo hotelskih kreveta, posebno ne visoke kategorije, pa turizam tamo ipak uspijeva. Na cijelom otoku Šolti ima ukupno 7 hotelskih kreveta.
Ključ unaprjeđenja turizma u Jelsi ako se hoteli ne promijene leži u sektoru privatnog smještaja, za koji se meni čini da je značajno pao ove godine.
Stvorimo svoj hotel visoke kvalitete do sljedeće sezone – i uključimo naše susjede.
Zašto ne kombinirati to dvoje? Napravimo difuzni (raspršeni) hotel, surađujmo s apartmanima sa četiri zvjezdice i vilama u Jelsi, Vrboskoj i čak Starome Gradu. Privatni iznajmljivači bi vjerojatno rado sudjelovali u projektu, a za njega bi se čak moglo dobiti i EU financiranje. U današnjim danima tehnologije, hoteli mogu postojati gotovo samo kao web stranica koja vam govori gdje da se prijavite – direktno u vaš apartman. Potrebno je stvoriti uslugu recepcije i conciergea u centru, gdje turisti mogu doći po informacije. Neka to bude otvoreno 24 sata na dan, neka pruža dobru uslugu.
Vratimo se Jelsinim sportskim korijenima: Napravimo prvi Tjedan Run Croatia – oni su spremni na suradnju!
Jelsa used to be a popular destination for sport, and Hajduk came for winter training, as well as others I can no longer remember. It has one of the best rowing clubs in the country, one of the best chess teams in the country, and good sporting facilities, including football pitch and large sports hall. What can we do to return some focus to Jelsa’s sporting traditions?
One of the most successful tourism start-up businesses I follow is called Run Croatia. They are slowly building a national network of races and a healthy living lifestyle, working with airlines, hotels, clinics, restaurants etc. It is impressive to watch them grow. . I asked Bero and Iva how they would feel about working with Jelsa to make it their first-ever Run Croatia Week. And they said yes!
A week in Jelsa, with access to the sporting facilities and the relaxed family lifestyle in the Dalmatian capital of wine, with perhaps three races for adults – a 5km, 10km and 21km or trail, as well as some runs for the kids. They are waiting for Jelsa’s call.
Jelsa je nekad bila popularno sportsko odredište; Hajduk i neki drugi kojih se ne mogu sjetiti dolazili su na zimske pripreme ovamo. Ovdje se nalazi jedan od najboljih veslačkih klubova u zemlji, jedan od najboljih šahovskih te dobra sportska infrastruktura, uključujući nogometni teren i veliku sportsku dvoranu. Što možemo učiniti da se vratimo toj sportskoj tradiciji Jelse?
Jedan od najuspješnijih sportskih start-up poslovnih poduhvata u Hrvatskoj koje pratim zove se Run Croatia. Polako grade nacionalnu mrežu utrka i zdravog načina života, surađuju s avioprijevoznicima, hotelima, klinikama, restoranima itd. Impresivno je pratiti ih kako rastu. O ovom projektu više možete pročitati u ovom opširnom članku na TCN-u. Pitao sam Beru i Ivu što oni misle o suradnji s Jelsom na stvaranju prvog Tjedna Run Croatia. I rekli su “Da!”
Tjedan dana u Jelsi, s pristupom sportskim terenima, u opuštenom obiteljskom stilu života u vinskoj prijestolnici Dalmacije, uz recimo tri utrke za odrasle – na 5 km, na 10 km, polumaraton (21 km) ili trail utrka, kao i neke utrke za klince. Oni čekaju poziv iz Jelse.
Shvatimo da susjedne destinacije nisu konkurencija, nego dodaju vrijednost
Turistička ponuda vaših susjeda dodaje vrijednost vašoj destinaciji, te oni nisu konkurencija. Zamislite nekoga tko dolazi u Vinsku prijestolnicu Dalmacije da bi u tjedan dana proživio što više vinskih iskustava. Ne bi li jednodnevni izlet do Bola, uz posjet vinarijama Stina i Senjković bio sjajan dodatak?
Koristimo turistički proračun da bismo promovirali turizam, a ne nagrađivali nepotizam
Trebalo mi je dosta vremena da shvatim kako funkcionira hrvatski turizam, kao i to da proračuni za turističku promociju nisu nužno utrošeni da bi se promovirao turizam. A čak i kad jesu, i u tome ima element nepotizma. Ti učini ovo za mene, a ja ću se pobrinuti da za neki tvoj event bude dovoljno novca, takve stvari. Također sam redovito začuđen omjerom domaćih (mnogo) i turista (malo) na mnogim službenim turističkim događajima. Naravno da trebaju postojati događaji za domaće, ali ne bi li naglasak promotivnog turističkog proračuna trebao biti na zabavljanju turista? Čuo sam mnoge strane turiste kako komentiraju koliko su uživali u kušanju vina i glazbi uživo na Trgu Sv. Ivana, ali ne sjećam se da sam od njih čuo kako im je bilo super na večerima poezije na dijalektu u parku.
Uključimo se u digitalnu revoluciju i pretrčimo ostale – evo kako
Ranije ovog ljeta upoznao sam drag rusko-ukrajinski par iz Münchena. Živjeli su u Jelsi tri mjeseca, od 1. travnja do 30. lipnja, i željeli su se vratiti u naš apartman i sljedeće godine. Učili su hrvatski, bili su aktivni u zajednici. Dan im se sastojao od ranog kupanja i kave, a zatim online uredskog rada u Münchenu. Kad su zatvorili svoja računala, otišli bi se ponovo okupati, pa zatim ili u shopping kako bi nešto pojeli, ili van na večeru. Radili su u Münchenu, a trošili u Jelsi. Pročitajte mnogo više o tome i kako i zašto je Hrvatska u savršenoj poziciji da iskoristi industriju u kojoj se procjenjuje da će do 2035. godine biti milijarda digitalnih nomada.
Jednako kako bi trebali biti malo hrabri i organizirati prvi Tjedan Run Croatia, tako bismo trebali i ovdje. Razgovarajmo s regionalnim i državnim vlastima i ponudimo Jelsu kao prvu otočku destinaciju za digitalne nomade u Hrvatskoj. Pozovimo u Jelsu 50 nomada, na mjesec dana uz besplatan smještaj (maksimalno po dvoje iz svake države), a onda se potrudimo da ih učinimo sretnima. Reći će prijateljima, drugim nomadima, a njihovi postovi na društvenim mrežama uz hashtag #DigitalJelsa donijet će gradu veliku vidljivost. Nabavimo neka sredstva, otvorimo co-working prostor u Jelsi tako da ljudi mogu i tamo raditi dok su u Jelsi ako trebaju.
Istaknimo snažne veze kroz godine pričajući te priče
Opuštena obiteljska destinacija u vinskoj prijestolnici Dalmacije. Današnji turizam iznimno je ubrzan, ljudi jure iz jednog mjesta u drugo. Ako je Jelsa opuštena obiteljska lifestyle destinacija – a jest – ispričajmo gostima neke priče koje to ističu. Istaknimo toplinu i ljubav onih turista koji se redovito vraćaju posljednjih 20 godina ili više. Ispričajmo o prijateljstvima koja su tako nastala, dajmo priliku onima koji mogu najljepše pričati o Jelsi – turistima koji su u nju zaljubljeni. Opušteni obiteljski stil života u vinskoj prijestolnici Dalmacije s odanim i sretnim posjetiteljima. Oni su naši najbolji ambasadori.
Razvijmo veze i turizam s onom drugom Jelsom… u Norveškoj
Jeste li znali da postoji još jedna Jelsa, izvan Hrvatske – ribarska zajednica u Norveškoj? Prije više od sedam godina, dok su Norvežani još u većem broju dolazili u hrvatsku Jelsu, činilo mi se da bi to bio sjajan način da se razviju turističke veze između dvije Jelse. Poslao sam im e-mail, te od njih dobio odgovor:
“Nedavno sam dobio e-mail od turističkog ureda u Suldalu. Koliko sam shvatio, oni su dobili mail od vas, ali ga meni nažalost nisu proslijedili. Žao mi je što ste toliko dugo čekali na odgovor, ali sad se javljam. Učitelj sam u lokalnoj školi u Jelsi, Suldal. Naša je škola prilično mala, ima samo 19 učenika (dobi šest do 12 godina), 4 učitelja i jednog ravnatelja.
Bilo bi zaista sjajno kada bismo mogli upoznati ljude iz hrvatskoga grada koji se zove Jelsa. Koliko ja znam to ime ne postoji nigdje drugdje. Ja sam učitelj engleskog jezika, i bilo bi zaista lijepo kada bih mogao zamoliti svoje učenike da pišu pisma djeci u Jelsi u Hrvatskoj, pa da naučimo nešto o vašoj zemlji i gradu.”
Bio sam uzbuđen, odgovorio sam na mail i tadašnjeg gradonačelnika i direktora turističke zajednice uključio u e-mail korespondenciju. Od njih ovaj učitelj nije nikad dobio nikakav odgovor. Možda bi vrijedilo ponovo pokušati?
Obiteljske destinacije trebaju sadržaj za djecu
Samo nešto za razmišljanje.
(Photo credit Paolo Buncuga)
Procesija Za križen i tradicija – ogromna prilika
Procesija Za križen koja se događa na Veliki četvrtak jedna je od najdivnijih tradicija u Hrvatskoj. Odvija se već 500 godina svake godine, a uloga križonoše donosi ogromnu čast. Sama procesija nije namijenjena turistima, ali je spektakl koji svake godine posjećuje sve više turista, a moj intervju s bivšim križonošom bio je iznimno zanimljiv i poučan.
Možete saznati više o tome kako se postaje križonoša u sjajom videu koji je snimila Hvar TV. Isplati se uložiti vrijeme u gledanje.
Uz takvu sjajnu tradiciju oko procesije, zašto ne napraviti nekakvu izložbu o procesiji u svrhu turističke promocije grada? Mnogi od posjetitelja su katolici, ali to bi moglo zanimati i one koji nisu, nego su drugih vjera. A zašto ne bismo 22 kilometra dugu stazu procesije učinili dostupnima onima koji bi tijekom cijele godine prohodali ili cijelu stazu ili njen dio, umjesto da se koristi samo jednom godišnje. Informativni panoi po putu dodatni su sadržaj u turističkoj ponudi.
Ispričajmo priču o dalmatinskim vinima i neka bude dostupna turistima
Vinska prijestolnica Dalmacije mora ispričati svoju priču. Vinski muzej i kušaonica bili bi sjajan sadržaj, posebno na one kišne dane…
Nautičari mi kažu da su Jelsa i njeni zaljevi jedno od najboljih mjesta na Jadranu – tko još za to zna?
Nautički turizam ovdje ima sjajan potencijal koji treba u potpunosti razviti. Nisam nautičar, ali mi je jedan odgovor prijatelja dao misliti:
“Zaljevi i uvale oko Jelse, od Smočiguzice na zapadu do Pokrivenika na istoku. Mi koji imamo naše male barke u Jelsi možemo birati u koje od tih divnih mjesta želimo otići na svoj dnevni odmor. Bio sam svugdje po Jadranu i nećete na puno mjesta naći tako lijep i ugodan akvatorij kao ovdje.”
Samo još jedna mala stvar koja se može dodati opuštenom obiteljskom stilu života vinske prijestolnice Dalmacije.
Molim vas, napravimo novu web stranicu
Bila je skoro gotova prije tri godine.
Uspostavimo ponovo kontakte s Beogradom – snažnom turističkom vezom Jelse
Odnos Beograda i Hvara me fascinira. Prije rata, Hvar je bio jedna od najpopularnijih destinacija za srpsku elitu. Sada uništeno Beogradsko odmaralište na istoku Jelse pružilo je trajna sjećanja tisućama beogradske djece, čija ih je ljubav prema Hvaru učinila gostima za cijeli život, sve dok to nije prekinuo rat.
Razumijem animozitet između Hrvata i Srba nakon rata, i kada bi to bila cijela priča, i to bih mogao razumjeti. Ali, prošetajte ulicama Beograda zimi i srest ćete tamo više ljudi s Hvara nego što biste sreli na samom Hvaru. Jedan hvarski restorant svake godine u Beogradu organizira Dane hvarske kuhinje. I ti su dani uvijek hit – pogledajte izvještaj koji je Hvar TV snimio prije par godina, kad sam i ja u tom periodu bio u Beogradu.
Napravio sam intervju s Jasminkom Vekić, vlasnicom restorana Šaran iz Zemuna koji ugosti hvarski restoran, te mi je pričala o svojoj ljubavi prema Hvaru i danima djetinjstva provedenima u Jelsi.
2011. godine, dakle, 16 godina nakon rata, Hrvatska turistička zajednica bila je glavni sponzor Beogradskog sajma turizma, najvećega u regiji. Prošle godine niti jedna turistička zajednica iz Hrvatske nije na tom sajmu imala službeni štand. Kada sam pitao HTZ zašto, informirali su me o činjenici da Srbija više nije strateško tržište.
A mogli bi biti jako dobro tržište. Hvarski vlasnici restorana će vam reći da Srbi vole trošiti. Jasno je i da su relativno blizu, pa postoji šansa da ih se ugrabi kao svakogodišnje goste.
Zaključak: Budućnost turizma u Jelsi mogla bi biti bogata, ako oni koji je vode žele da ona bude takvom.
Dosta. Napisao sam više nego što sam namjeravao. Mnogi će osjećati bol zbog ove sezone i loše kvalitete turizma, ali probleme je zapravo lako riješiti i to bez prevelikih investicija. Nadam se da barem neki od gornjih prijedloga imaju nekog smisla i težinu.
Sve ostalo, draga Jelsa, je na tebi.
To learn more about Jelsa, here are 25 things to know.
